Monthly Archives: August 2015

Prosecna devojka

Bukowski: “Prosečna devojka bi radije imala lepotu nego pamet, jer zna da prosečni muškarac bolje vidi nego sto ražmišlja.”

– Ali bi zato originalana devojka radije imala pamet, jer se ne opterećuje time šta misli prosečan muškarac. Svoju vrednost ne procenjuje u odnosu na muškarca, već u odnosu na svoj potencijal. Nastoji ga razviti što više. Zna da je to osnova unutrašnjeg ispunjenja i sreće koja ne zavisi od drugih, već samo od nje. Zato preuzima odgovornost za sebe i svoj život. To ne znači da više nije zainteresovana za odnos s muškarcem, već da se ne zadovoljava bilo kakvim tretmanom.

Prema izjavi Bukowskog i prosečna devojka i prosečan muškarac nemaju mnogo pameti. Pitanje je: šta onda mogu dati sami sebi i jedno drugom? Muškarac koji samo gleda, a ne misli, tj. zapostavlja svoj razvoj na račun fizičkog zadovoljstva, kad-tad će se razočarati.

Snaga i izgled se vremenom gubi. Ako su oni jedini aduti zadovoljstva i sreće, onda ne ostaje mnogo radosti u kasnijem periodu života. Ono što ostane je samo unutrašnja praznina i duhovno siromaštvo.

Žena nikada ne može biti dovoljno lepa za muškarca kojeg privlači samo fizički izgled; koji nema dubinu da primeti i ceni dublje vrednosti. Takav muškarac je u stalnoj potrazi za “novim plenom”, novim zadovoljstvom i lepšom ženom. Devojku, koja zna svoju vrednost, neće privlaciti muškarac koji samo gleda, već muškarac koji i misli ili zna šta su prave vrednosti u životu.

Ernest Hemingway

Ernest Hemingway: “Svet svakoga slomi, ali naposletku ispadne da su neki jaci na slomljenim mestima.”

– Svet slomi tamo gde postoji slaba tacka. Lom ukaze na nju. Skrene paznju na ono sto je zapostavljeno. Tako covek shvati sta treba dalje ciniti da bi se osnazio. Ako se istinski  potrudi i posveti tome uspeva da to i ostvari . Postane otrporniji nego pre. Uspesnije  se suocava svetom. Ako se slabe tacke ignorisu, one na kraju slome coveka i bez spoljasnjih pritisaka.

————

Dušan Radović: “Samo kukavice vole po nekoliko žena. Hrabri muškarci se ne plaše rizika da vole samo jednu ženu.”

-Muškarci koji su u vezi s više žena ne vole iskreno ni jednu. Ljubav i bliskost zamene površnim fizičkim vezama. Imaju kvantitet, ali ne i kvalitet. Kada je muškarac svestan pravih vrednosti posveti se jednoj ženi i njenoj sreći. Tako uveća vlastitu, jer samo srećna žena uzvraća srećom.

O prevari

LadyDydy: “Prevare kad se broje,

ne znam reci sta je bolje,

a sta gore.

Na prevare zbog gluposti

ne vaze popusti.

Kod prevara zbog naivnosti iskrenosti ,

hmm …ko su pravi gubitnici?

Poverenje kad izdaju,prevare,

tu su najvece ,najteze zasede!

bilo kako kad te izdaju,

ne gledaj se cmizdravu,

za rogove uhvati prevaru!

I “ne kupuj nikad macku

u dzaku!”

123loncar: “…prevara – interesantna tema….

…mnim da je čoveku osobina da vara duboko usađena u njegovo karakterno biće – gotovo još od njegovog postanka…borba za opstanak , naterala je čoveka da skriva slabosti , da preuveličava moći , da kako se to kaže , maskira i na razne načine se dovija kako bi obezbedio svoj lični opstanak , razvoj i rast kroz istoriju čovečanstva….prevara poprima oblik lukavstva , ličnog , i postaje sastavni deo odbrambenog ličnog sistema….tad u tim vremenima , to je bila i prva nota lične inteligencije….otuda , i dan dani može se naći u prevarama podosta toga inteligentnog , znanstvenog – ali kako se kaže , iskorišćenog u besčasnim radnjama….

…prevara , današnja , oslanja se ne ljudsku naivnost , prostodušnu društvenost i u velikoj meri na dubokoj ljudskoj karakternoj pohlepi , alavosti koja je zasoljena nadom…zato se valjda i kaže, budalu možeš dva puta da prevariš , najvnog jedanput a pohlepnog do sto jedan i nazad , samo moraš biti lukaviji od najlukavijeg !

….čovečanstvo još nije iznedrilo idealnog čoveka , tako da u svakom od nas čuči prevara , makar kao skrivalica – kad se spoljnjem svetu prikazujemo u svetlu drugačijem nego što mi jesmo ( bolji – gori / moćniji – bespomoćniji ; ali nikako kakvi smo stvarno )…ne retko , čovek je tajna i sebi samom – nepročitana knjiga / baš iz onih bezbedonosnih razloga koji osiguravaju opstanak , prevashodno , a onda razvoj i rast ….a posle , zna se , smrt….e , tek tu se vidi , kolika je prevara sam ljudski život !”

sanjalica53: “Onaj koga se moze prevariti vec uveliko zivi u prevari i sam je takodje prevarant ! Prevarant se prevaranta plasi a taj strah ga tera da prevari.da ne bi on bio prevaren  ! Prevare su uvek inteligentne i podrazimevaju logiku ali i odsustvo svesti ! Inteligentan covek nema svest vec logiku ! Svestan covek nikada ne moze biti prevaren jer on ima svest o samoj PREVARI tj. dozivljava je na jedan sasvim drugi nacin …ono cega si svestan nikada ne prizvodi bol !”

Брат Пабло: „Ako mislite na varanje u vezi/braku čisto da se zna ja sam moje devojke varao redovno a kontam i one su mene,ali nema veze žživot je kratak i jeedan treba uživati.

– Poklonjeno poverenje je privilegija. Posten covek ga nece izneveriti. Bez poverenja nema bliskosti, ljubavi i harmonije ni u jednoj vezi. Bilo da se radi o bracnim partnerima, roditeljima i deci, prijateljima itd. Da li ce ljudi biti iskreni i verni zavisi od odnosa koji imaju sami sobom.

Za prevaru nema opravdanja, jer predstavlja izbor ili odluku. Svaki covek ima nizi, sebicni nagon kao i visi, duhovni. Sve zavisi koji nagon odabere. Produhovljen covek svesno donese odluku da ostane dosledan duhovnim principima i da odoli iskusenju. Tako nadrasta, prevazilazi i oplemenjava svoje nize nagone. Zato se i kaze da je sebicnost dar prirode, a nesebicnost postignuce.

Ne postoji savrsena prevara. U njoj uvek ima nedoslednosti koje se mogu uociti i signaliziraju na oprez. Da li ce neko biti u stanju da ih uoci zavisi od vise faktora. Ukoliko je osoba veoma mlada i neiskusna i prvi put se susrece sa beskrupuloznim manipulatorom, bice joj teze da zapazi znakove.

Ako su se ranije imala slicna iskustva brze i lakse se uvidi da nesto nije u redu. Pomogne i upozorenje od drugih. Kada je osoba autenticna tada su dela i reci uvek u saglasnosti. Ko misli posteno, radi posteno. Ko nema sta da krije nista i ne krije. Govori i radi onako kako misli. Ponasanje iskrenog coveka ne izaziva sumnju. S njim je sve jasno. Uvek je otvoren i spreman za komunikaciju.

Nikom ne treba davati “slepo poverenje”. Ali, ni otici u paranoidnu sumnju i nepoverenje prema ljudima. Ukoliko ima nekih nedoslednosti, treba ispitati i istraziti o cemu se radi.

Uspeh nekog poduhvata ne zavisi uvek od inteligencije, vec i od iskustva, pripremljenosti, zalaganja i truda. Na primer, prosecno inteligentan stolar ce mnogo bolje napraviti sto od veoma inteligentnog profesora biologije koji nikad nije pravio stolove. Isto je i s varanjem. Sto god manipulator ima vise iskustva u manipulisanju, znace vise trikova. Bice vestiji da obmane inteligentnijeg coveka od sebe. Pogotovo ako se prvi put susrece s takvom vrstom manipulacije.

Da li to, znaci da su dobri, iskreni i posteni ljudi bespomocni i da ih je lako varati? Naravno da ne. Sve zavisi od obavestenosti i pripremljenosti. Lopov prevari i lopova ako ima vise iskustva i zna vise trikova. Kada je posten covek svestan razlicitih karaktera ljudi, kao i realne mogucnosti da bude prevaren bice oprezniji.

Prevara

“Čovek ne mora biti glup da bi ga prevarili. Dovoljno je da je iskren, dobar i pošten.”

– Prevara nastaje zbog neravnopravnog odnosa, a ne zbog gluposti, iskrenosti, dobrote i poštenja. Ko obmanjuje ima razradjen plan. Zna šta se dešava, za razliku od osobe koju vara. Takva prednost omogući prevarantu da ima kontrolu; da usmerava tok dogadjaja i otklanja sumnju.

Prevarom se služe kukavice koje nisu sposobne da dodju do cilja ravnopravnim odnosom. Znaju da ne bi uspeli. Zato se dehumanizuju i degradiraju podlim lazima i nepostenim delom.

————————

“Postoje dve vrste bola, bol koji te povredjuje i bol koji te menja.”

-Svaki bol povredjuje. Ono što menja je rakcija na bol. Od nas zavisi da li ostajemo u stanju povredjenosti ili ga prevazilazimo dubljim razumevanjem i novim početkom.

Znanje

Tolstoj: “Znanje je oruđe, a ne cilj.”

– Cilj je zavrsna faza nekog poduhvata. S obzirom da ne postoji konacno/kompletno znanje ono ne moze biti cilj. Cilj je napredak i poboljsanje zivotnih uslova. Da bi se to postizalo znanje se uvek mora prosirivati/nadogradjivati.

Kao sto je za uspesno obavljanje nekog posla potreban odgovarajuci alat isto je i sa razlicitim situacijama.  Zahtevaju specificno razumevanje. U zivotu neprestano iskrsavaju drugaciji problemi koji se mogu resiti samo primenom novog, naprednijeg znanja. To je i Seneka istakao: “Kroz ceo život mora se neprestano učiti kako da se živi. “

faraonn: “…znanje se mora postici

dociljati

da bi se tek onda

njime osvajali ciljevi ili nivoi

praxe ili teorije

P.S.

…ne bih ovdje ulazio u digresije

pomenutih Pojmova…”

– Hvala za komentar faraonn.  Mada, nije mi jasna napomena o digresiji pojmova.

faraonn: “…u razlikama Praxe i Theorije

lezi problem negdje jedna prerasta u drugu a negdje su nespojive autonomne su i dobro je sto je tako…mnogo toga jos mora ostati ‘dobra theorija’…jos je rod ljudski mlad…

…hvala,-Sofi…”

loncar123: “…ako tvrdimo da znanje nije konačno , onda ono nije ni pouzdano , tačno ; onda su saznanja falšna , lažna , manipulativna…

…tad su svi autoriteti , utvrđeni kao nosioci znanja, lažni – ustoličeni manipulatori….pa , ako se složimo u ovom smislu , onda konstatacije u vezi znanja su “belodane istine”….ovo je dijalektički prilaz znanju , koji je poodavno uzviknuo da svi autoriteti svakoga dana moraju opravdavati svoja postojanja , pa čak i sama ljudska znanja i njohova saznanja….

….eh , helenci , vi i baša dijalektika , sa germanskim vašim vaskrsavanjima , primorali ste mnoge da odbace ezpovsko perje…

….no . lepo je kad s’vremena na vreme , poneki autoritet sam sebe svuče sa trona i sruši , svesno ili pak nesvesno , svoj pijedestal , na koji ga ljubitelji zvanja vazdignu i puze pred njim….

“Ukoliko covek nastoji ostvarivati napredak u svom zivotu on, neprestano mora primenjivati nauceno znanje, ali isto tako, ga mora i neprestano menjati kroz stalnu nadogradnju ili ucenje.”

…to mu nekako pučki dođe , kao ovo : čovek legne kao mudrac , a probudi se kao neznalica ; koja zna da ništa nezna – pa Jovo nanovo ….

…belodana istina je , šta god mislili kakvo je znanje i saznanje koje ga je iznedrilo , dakle kavo god da je , znanje je moć !…reklo bi se zaštrašujuće….

….i sad bih rekao , nauke kakve god da su , uobičajeno se svrstaju u takozvane : društvene i prirodne ( a te , koje nazivamo prirodnim , nazvao bih ih čovekovim , iz kojih bi izdvojio čisto tehničko tehnološke )….u tim naukama , tehničko tehnološkim , nema falšnosti / netačnosti / lažnostu , prepoznatljive u njihovim produktima….njihovi produkti ili rade ili ne rade…ovi drugi su škart , greška – produkt neznanja ili nemarnosti ….te nauke , podložne su inovativnim i rekonstruktivnim optimalnostima i funkcionalnostima …. nema obmana , prevara , laži , manipulacije i tako toga – kao u društvenim naukama….”

-Hvala svima za komentare.

Teorija i praksa su komplementarne suprotnosti koje se nalaze u stalnoj interakciji i time uslovljavaju medjusobni razvoj.

…ako tvrdimo da znanje nije konačno , onda ono nije ni pouzdano , tačno ; onda su saznanja falšna , lažna , manipulativna…

Ako tvrdimo da znanje nije konacno to ne znaci da je netacno, lazno ili manipulativno, vec da nije apsolutno, odnosno da je relativno. Sto znaci, da uvek ima tendenciju da se produbljuje ili razvija. Tako na primer, najpre se ukazalo na postojanje atoma, da bi potom doslo do otkrica protona, elektrona, neutrona, fotona, subatomskih cestica itd.

Sva ta otkrica su bila tacna, ali nepotpuna. Danasnja otkrica su takodje nepotpuna i sigurno je da ce buducnost doneti nova otkrica. Bas zbog toga, znanje se nikad ne treba posmatrati kao konacno ili apsolutno, vec uvek kao relativno.

Zavodjenje II

Gloriana: “Imam utisak, da ti nikada nisi zavodila ili bila zavodjena u seksualnom smislu.Citava poenta zavodjenja je -kontrola onoga kojeg zavodimo i to jedinstvenim instinktom i potrebom.Potreba ( potreba kao ishrana i disanje) je ta koja odlucuje a ne volja i samospostovanje bez obzira da li su muskarci ili zene ili bilo koja druga seksualna orijentacija u pitanju.

Nisam, barem ja, isla u dublju analizu tvog teksta jer mislim da je pun predrasuda.”

-Nije mi jasno na osnovu cega si formirala takav utisak, s obzirom da me nikad nisi videla, niti si imala priliku da posmatras moje ophodjenje s ljudima? 😉 🙂  Ali, ne bih se zadrzavala na analizi utisaka, jer su varljivi. Bolje da se razmotre konkretnija tvrdjenja.

Kao prvo, razliciti ljudi imaju razlite potrebe u zavisnosti od njihovog menatliteta, personalnosti i karaktera.  Ne podlezu svi ljudi kontroli, niti je moguce kontrolisati svakog coveka na isti nacin. Svaki covek je individualan, pa ima i razlicite reakcije.

Nisam, barem ja, isla u dublju analizu tvog teksta jer mislim da je pun predrasuda.

-Ne znam da li si svesna da si upravo izrazila jednu ociglednu predrasudu?

———–

Gloriana: “Zato sto sam sigurna da ako si osetila taj instinkt i potrebu zavodjenja ( kao i da budes zavedena) ne bi mnogo toga napisala. Ti kada si ovo napisala: “Kao prvo, razliciti ljudi imaju razlite potrebe, u srazmeri s njihovim duhovnim razvojem”

Da li razmislila o katolickim svestenicima ili nasim popovima koji su izuzetno duhovno razvijeni ali imaju “potrebu”da obljube i seksualno zavode decu?

Da li razumes da profesori na fakultetima iznad svoje 60te godine zivota zavode studentkinje i vic versa- jer je u pitanju isnstiktivna kontrola i moc kroz seksualnost i zavodjenje?

Da li razumes da kada se mlada sekretarica nagne sa obimom od 85 D i dubokim dekolteom nad radnim papirima direktora nekog muzeja da ce njemu da se digne bez obzira na njegovu intelektualnost, duhovnost i kulturni nivo ( a narocito ljubav prema njegovoj zeni)?

Zato sto je tvoj tekst tako daleko od zivota i svakodnevnice, morala sam da se zapitam o tvojoj seksulnosti i tvojim predrasudama.”

– Zaista cenim kada se ljudi jave s konstruktivnim komentarima i kada argumentovano diskutuju o temi. Medjutim, ako se njihova diskusija, u nedostatku argumenata, svede na izlive frustracije i bezrazlozne licne napade, odbijam da dalje u njoj ucestvujem.

Ako te iritira pojam duhovnosti, dacu ti kratko obrazlozenje. Ne svodim je samo na religiju. Za mene je duhovnost potencijal humanosti ili konstruktivnosti koji svaki covek ima. Ali, on se mora svesno razvijati.

Molila bih te da se zadrzis na temi i argumentima vezanim uz nju a, ne na omalovazavanju ljudi.

Gloriana: “Cudesno kako bolesna sujeta sroza ljude na velicinu dugmeta narocito jedne koji sebe identifikuju sa napisanim.

Ti sebe stvarno identifikujes sa tvojim tekstom?”

———————–

Grom: “Инстинкти и нагони владају над животињама. И људи су животиње; тачније звери. Зато имамо толико убистава, превара, крађа, отимачине…што је карактеристично за звери. Наш интелект је природни човек у нама и он је звер у нама, Кроз њега инстинкти и нагони делујуна на нас и нагоне нас да чинимо по природном човеку који живи по законима: јачи преживљава. Духовни човек се рађа од Бога и он је оспособљен да влада природним човеком, да укроти звер у себи.Да влада над нагонима и инстиктима..жељама звери у себи. Духовни човек ужива у духовним задовољствима и телесна задовољства за њега нису примамљива будући да зна да не може имати и једна и друга задовољства, он бира духовна. Зато је таквог човека немогуће да заведе нека заводница, он у њој види само звер и претњу по своја духовна богатства. Нажалост природном човеку је несхватљув духовни човек, и његово чудно понашање приписује глупости. А сад што у цркви има пуно свештеника који нису рођени од Оца, нису духовни, па иду за жељама свога тела…то је већ друга прича.”

——-

Stipan Severnjak: “U stvari, svaki muškarac može da voli više žena najednom, samo ako okolnosti do toga dovedu. Iz toga sledi da je jedini muškarac koga nijedna žena ne može zavesti onaj koji je u stabilnoj vezi sa drugim muškarcem. Mislim da su razlozi više no očigledni.”

———

-Gloriana, posto cenim iskrenost, bicu iskrena. Mislila sam da ne odgovorim na tvoj komentar posto je diskusija izgubila karakteristike civilizovane razmene misljenja. Umesto toga degradirala se na ego paradu, omalovazavanje ili kako to mizaca lepo rece: na svadju. S obzirom da od toga ima vise stete nego koristi, smatrala sam da je bolje da ne odgovoram.

Medjutim, promenila sam misljenje, jer mislim da svako ponasanje ima uzrok. Ukoliko ljudi provode dugo vremena u surovom ambijentu, s losim tretmanom, njima cesto agresija sluzi kao mehanizam samoodbrane. Navikli su da ih neko uvek napada. Zato oni napadaju prvi. Iza agresije se cesto nalazi skriveni, potisnuti bol prouzrokovan razlicitim traumama.

Naravno, ja ne kazem da se ovo odnosi na tebe, s obzirom da te ne poznajem, niti znam tvoje okolnosti. To je bila samo moja uopstena obzervacija. Iskreno ti mogu reci da ne osecam nikakvo neprijateljsko raspolozenje prema tebi. Naprotiv, bilo bi mi drago ako bi mogle uspostaviti razumevanje.

Mada, moram priznati, nisam mogla videti nikakvu logiku u komparaciji s dugmetom, bolesnom sujetom i poistovecivanjem tekstom. Ako mislis da nisam dala dovoljno jasan odgovor na tvoje prethodne argumente, mogu to uciniti sada.

Ako govorimo o zivotu i svakodnevnici, onda ne bi trebali zapasti u jednostranost i koncentrisati se samo na jednu pojavu, vec se mora imati u vidu kompleksnost zivota. Bez svetlosti nema ni senke. Da bi se dobila potpunija ili realnija slika nije dovoljno istaci samo negativnost, a zapostaviti pozitivno.

Niko ne porice da ne postoje profesori koji zavode svoje studente, niti pedofili koji zavode decu ili intelektualci koji robuju niskim strastima. Medjutim, isto tako postoje i profesori kojima ne pada na pamet da zavode svoje studente. Koji se iskreno trude da ih necem nauce. Postoje i svestenici koji veruju i zive po onom sto propovedaju. Postoje i muzevi, koji ne varaju svoje zene ili koji okrenu glavu da bi izbegli iskusenje s dubokim dekolteom.

Niko ne porice da ne postoji seksualni nagon. Da ne postoji, onda se ne bi moglo ni govoriti o iskusenju. Iskusenje je zelja ili potreba za zadovoljenjem koje krsi moralni princip. Zbog toga se uvek neko povredi i osteti. Ono sto nas izdvaja od zivotinja je sposobnost da to razumemo.

Ako majmun hoce seks on jednostavno pridje majmunici, bez obzira gde se nalazi, i zadovolji svoju potrebu bez razmisljanja. Svest ljudi je kompleksnija. Normalan covek na ulici nece prici nekoj zeni na isti nacin.

Dakle, postoji razlika izmedju ponasanja ljudi i zivotinja. Ali, postoji i izmedju samih ljudi. Sta je uzrok tome? Zasto se neki ljudi pridrzavaju moralnog kodeksa, a neki beskrupulozno zadovoljavaju svoje nagone i potrebe? Neki su spremni cak i da siluju i ubiju.

Odgovor se treba traziti u kompleksnoj strukturi svesti, odnosno postojanju konstruktivnog i destruktivnog nagona. Razlicito ponasanje nastaje zbog razlicite identifikacije i izbora tim nagonima.  To je slikovito opisano u indijanskoj prici o dva vuka. Uvek prevladava ili pobedjuje onaj kojeg hranis. Ljudi koji svesno biraju visi, duhovni nagon sklada uspevaju da odole iskusenjima, da steknu kontrolu sami nad sobom i svojim ponasanjem, i obrnuto. Ljudi koji zapostave takav nagon postaju “robovi” nizih nagona i strasti.

Desava se da ljudi osete privlacnost tokom zivota prema vise ljudi, a ne samo prema jednom partneru. Medjutim, kako ce u tom slucaju postupiti zavisi od njihove zrelosti i odluke. Zreli ljudi koji vrednuju odnos s jednim partnerom nece dozvoliti da se ta takva privlacnost razvije u nesto vise, vec ce se udaljiti od takvog iskusenja. Potrudice se da obnove i osveze njihov odnos s partnerom, pogotovo ako imaju decu.

Lakomisleni i sebicni ljudi, ne samo sto se nece odupirati iskusenju, vec ce ga i inicirati, nastojeci da zadovolje sebicne potrebe, bez obzira na posledice po decu i partnera. Ova tema je tek naceta i o njoj se moze dosta reci. Volela bih da budemo u stanju da je nastavimo u mnogo lepsem i prijatnijem tonu. Ukoliko se nastavi u prethodnom, mislim da nema svrhe da je produzavamo. Pozdrav i sve najbolje!

——–

Gloriana: “Sve najbolje.”

——-

-Hvala. Tebi takodje od srca.

Zavodjenje I

Kad se jedna pojava sagledava iz vise razlicith aspekata dobija se i potpunija i jasnija predstava o njoj. Zato cu izneti neke od komentara dobijenih na temu zavodjenja.

Lord Gledston: “ZAVODJENJE ! Odmah da se razumemo.Na zavodjenje nije imun NI JEDAN MUSKARAC.To dali muskarac,koga neka zena zavodi,ima zenu ili ljubavnicu,to je savim irelevantno.Ukoliko zena koja zavodi,ima sve karakteristike kojekrase,DOBRU ZAVODNICU,a to je velika umesnost u vodjenju seksualnih pikanterija.

Dakle ako se takva zavodnica,pojavi na “terenu”,ona ce vrlo lako zavesti i muskarca,koji ima zenu,kao i muskarca,koji uporedo ima i zenu i ljubbavnicu.Zena-zavodnica,koja je savladala sve tehnike vodjenja ljubavi-seksa,koje se opisuju u knjizi “KAMASUTRA”.Zena koja je savladala nacin vodjenja tantricke ljubavi,pred njom,padaju svi muskarci.Bilo da imaju zene,ili i zenu i ljubavnicu.

Tantricko vodjenje ljubavi,muskarcima ispija mozak,rusi sve moralne tabue.KO naidje na zenu,koja je sva ta znanja konzumirala,zaboravice i svoje ime i prezime,u njenom krevetu.Odreci ce se svega i svakoga.Ne dao bog,ni jednom muskarcu,da upadne u krevet tantricke ljubavnice. A opet……….to su nebeska,rajska uzivanja…….Ah,ah,ah…….aaah.aaaaaaah……. ……..”

“Odmah da se razumemo.Na zavodjenje nije imun NI JEDAN MUSKARAC.”

-Slazem se. O tome se i radi. Iako svaki muskarac ili zena ima isti izazov ili iskusenje razlicito reaguju. Odolevaju samo cvrsti karakteri oplemennjeni visim, duhovnim uvidom, jer imaju dublje razumevanje koje ih osposobljava da prevazidju nizi, instinktivni nagon.

Grom: “Проблем је у схватању љубави. Постоје себичне љубави и несебичне љубави. Права љубв је она која је несебична. Себични људи воле ствари само ако те ствари чине да њему самоме буде лепо, други га не интересују, па самим тим не интересује га ни жена ни љубавница. Једноставно: зашто би икоме био веран ако то значи пропустити многе ужитке. Он ни жену ни љубавницу не воли искрено, па је таквог мушкарца лако и завести; он чак тражи да буде заведен. Питаш Жабу хоће ли у воду. Е сада долазимо до једне реткости у овом свету себичних људи, а то је човек који воли несебично. За њега је његова жена царица, Он је никада неби понизио легавши са другом, чак ни погледавши за другом. Љубав не лаже, па такав Човек и не лаже, Љубав не краде, љубав нема ништа своје; тако да је њему све заједничко. Љубав не чини прељубу, па ни Он то не чини.

Љубав све прашта, па и Он својој жени све прашта. Он је Човек; јер љубав човека чини Човеком, А себичност човека чини нечовеком.

Има на овом свету људи које ниједна заводница не може завести; само је тешко наћи тако мудра човека.”

– Grom, svidja mi se tvoj opis i tvoje shvatanje ljubavi. 🙂

BLAJBI: “Zavodjenju nekih zena jedino odolevaju – ppederi.”

Gloriana: “Zavodjenje je izrazavanje seksualne strasti. Mnogi muskarci kao i zene u braku izgube tu strast. Mnogi muskarci se “ohlade” i za ljubavnicu.

Medjutim ljubav je ultimna strast na drugom nivou.

Dalje nema tu neke filozofije.”

-Pozdrav BLAJBI i Gloriana. Hvala za iznosenje misljenja. Mada nije dovoljno obrazlozeno.  Zadrzali ste se vise na opisu teme, nego na njenoj sustinskoj poruci. Kao sto sam rekla, i muskarci i zene imaju svoj izazov ili iskusenja. To je i Glorina zapazila kada je pomenula seksualnu i ljubavnu (romantricnu) strast. Dok je u vecini slucajeva prvo iskusenje karakteristicno za muskarce, drugo je za zene.

Ipak, takva podela bi se trebala shvatiti uslovno, jer su i muskarci i zene kompleksna bica u kojima dominiraju obe strasti. Da se razumemo, nemam nista protiv seksulanosti. Mislim da je to prirodan ljudski nagon koji doprinesi bliskosti izmedju partnera.

Medjutim, nacin na koji ljudi zadovoljavaju taj nagon u mnogome govori o njihovom psihickom stanju. Zato i postoji citav spektar razlicitog seksualnog ponasanja kao i odnosa prema poligamiji i monogamiji.

Naravno, da za homoseksualca seksualne drazi zene nece predstavljati izazov ili iskusenje. Ali, to ne znaci da on nema iskusenja u odnosu na svoj pol, ukoliko je u monogamom odnosu. Ono sto sam nastojala reci je da ljudi nikada nisu bespomocne zrtve bilo kojeg iskusenja. Uvek imaju izbor reakcije na akcije drugih, zato i snose odgovornost za svoje ponasanje.

Zavodjenje

“Zena moze da zavede muskarca koji ima zenu. Moze da zavede i onog koji ima ljubavnicu. Ali ne moze da zavede muskarca koji ima zenu koju voli.”

-U ovoj konstantaciji ima dosta nedoslednosti. Jedna od njih je da muskarac ne voli ni zenu, ni ljubavnicu. Takodje, iz ovog proizilazi da je muskarac bespomocan u pogledu zavodjenja. Odnosno, da samo od zene uvek zavisi da li ce biti zaveden.

Mislim da je ovde u potpunosti zapostavljen muskarac i njegova odluka. Vise bi odgovaralo istini da se kaze da zena moze zavesti muskarca koji ima zenu. Moze da zavede i onog koji ima ljubavnicu. Moze da zavede cak i muskarca koji ima zenu koju voli, ako je on slabic. Ali, ne moze da zavede muskarca koji voli i postuje sebe da bi izneverio svoj karakter.

Isto se odnosi i na zene. Karakteran muskarac i zena, koji cene sebe i znaju vrednost iskrenog, casnog zivota, nece izneveriti svoga partnera, cak i ako ga ne vole, dok oni koji ne shvataju takvu vrednost izneveravaju, cak i kada vole.

Carlos Ruiz Zafon

Carlos Ruiz Zafon: “Katkad se lakše povjeriti neznancu nego ljudima koje poznaješ. Zašto li je to tako? Vjerojatno zato što nas stranac vidi onakvima kakvi jesmo, a ne onakvima kakvima nas želi smatrati.”

– Za to moze postojati vise razloga. U nekim slucajevima se zele zastititi ljudi koje poznajemo ili do kojih nam je stalo. Ukoliko mislimo da nam ne mogu pomoci ne zelimo ih rastuziti i opteretiti nasim problemom. Pogotovo, ako vidimo da su srecni.

Kada se poveravamo strancu mozemo zadrzati lepo misljenje o sebi i izbeci odgovornost za promenu nacina zivota i ponasanja. Stranac nas, ipak, dovoljno ne poznaje. Od njega ne mozemo dobiti neugodna pitanja ili komentare koji nas suoce s nekom nedoslednoscu i disfunkcionalnoscu. Ako je odnos s bliznjima zasnovan na kontroli, a ne uvazavanju medjusobnih razlika tada se takodje izbegava poveravanje.

————————

” Čovek koji nema svoj unutrašnji život, rob je svog okruženja.”

————–

Robert Bierstedt: “Kako se vidimo u tuđim očima ključan je element u našem konceptu nas samih. Drugim riječima, ja nisam ono što mislim da jesam, nisam ni ono što vi mislite da jesam. Ja sam ono što ja mislim da vi mislite da jesam.”

– Takav stav je zastupljen kod ljudi koji ne žive svoj život autentično, vec se nalaze pod snaznim uticajem okoline. Zato se i opterećuju time šta drugi misle o njima. Autentičan čovek se ne rukovodi mišljenjem drugih, već unutrašnjim vrednostima. Iznad svega savešću. Ako je ona mirna, miran je i on. Ne razmišlja šta drugi misle o njemu, niti tome pridaje značaj.

———–

“Ne racunaj na moje postenje kad izgubis moje poverenje.”

-Nije li ovakav stav samo prikriven pokusaj da se opravda vlastito nepostenje? Cestit covek snosi odgovornost za svoj razvoj i karakter.  Ne dozvoljava da ga ponasanje drugih omete u tome, vec ostaje dosledan svojim principima.

Uvek je posten, bez obzira na okolnosti, situaciju ili ljude s kojima dolazi u kontakt. Snaga njegovog karaktera i jeste u tome sto se smelo suoci s nepostenjem i nedolicnim tretmanom. Skrene paznju da takvo ponasanje nece tolerisati. Ako proceni da postoji sansa da se odnos popravi, pruza je. Ukoliko ne, jednostavno se udalji i prekida svaki odnos s nepostenim ljudima.